20. izložba mladih vina Ludbreg
Kada bi požrtvovni i marljivi entuzijasti udruge Trsek mogli birati berbu kojom bi poželjeli obilježiti XX. obljetnicu održavanja izložbe mladih vina ovog kraja, sigurno bi protekla berba 2011. godine mogla biti jedna od odabranih. Dosta sušna godina, s obiljem sunca i nizom toplih, čak i vrućih dana, potakla je vinogradare da zbog naglog porasta sladora i brzog smanjenja kiselosti u grožđu počnu rano brati, već potkraj kolovoza ili početkom rujna.
U većini slučajeva najvećim su dijelom bili u pravu. Korisno bi, možda, bilo osvrnuti s ukratko na tijek razvoja i dozrijevanja u bobicama grožđa. Za razliku od promjene boja bobica - šare, koja je potpuno definiran fiziološki i biokemijski proces, dozrelost grožđa ne predstavlja precizan fiziološki stadij. Biolozi smatraju da pojedini dijelovi bobica postupno dostižu zrelost. Sjemenke prve dozriju (sposobnost klijanja) u periodu koji prethodi šari. Tijekom nekoliko sljedećih tjedana meso i kožica nastavljaju proces dozrijevanja. S enološkog gledišta dozrelost mesa odgovara optimalnom odnosu šećera i kiselina; dozrelost, pak, kožice je stadij, u kojemu fenolni spojevi (boja i tanini) i aromatske tvari dostižu maksimalnu koncentraciju. Te se dvije dozrelosti mogu lučiti, no treba paziti da otapanje staničnih stijenki kožice bude dovoljno uznapredovalo da omogući laganu ekstrakciju navedenih neophodnih sastojaka. Definicija zrelosti prema tomu varira zavisno o cilju. Primjerice, proizvodnja bijelih suhih vina traži grožđe čije su aromatske tvari maksimalno koncentrirane, a čija je kiselost još uvijek dovoljna. U izvjesnim slučajevima rana berba može biti zanimljiva. Suprotno tomu, želi li se dobiti kvalitetno crno vino, mora se omogućiti daljnji razvoj dozrijevanja grožđa, kako bi se osigurala najlakša ekstrakcija fenolnih spojeva.
Općenito, dozrijevanje grožđa rezultat je biokemijskih promjena koje nisu neophodno ovisne jedna o drugoj. Radi pojednostavljenja rada prati se porast šećera i smanjenje kiselosti. Nakupljanje i finoća aroma bijelog grožđa, kao i fenolnih spojeva u crnom, trebalo bi također na određeni način pratiti. U previše hladnoj klimi dozrelost ne može biti zadovoljavajuća, no u jako toplom klimatu porast koncentracije šećera može nametnuti preranu berbu iako drugi sastojci grožđa još nisu dosegli punu zrelost.
U veoma ugodnim prostorima obnovljenog hotela Amalija, na trgu Svetog Trojstva, u neposrednoj blizini točke koja označava «Centar svijeta», u Ludbregu, provedeno je u razdoblju od 16. do 20. siječnja 2012. ocjenjivanje velikog broja - 549 uzoraka - vina. Radile su dvije komisije stručnjaka enologa uz dobro organiziranu tehničku službu i dva vrsna konobara. Među bijelim vinima najzastupljeniji su bili uzorci bijelih miješanih vina, njih 141. Slijedili su potom: Graševina (96 uzoraka), Rajnski rizling (87 uzoraka), Chardonnay (59 uzoraka), sorte s jednim do sedam pojedinačnih uzoraka. Među obojenim sortama prednjačila je sorta Pinot crni (19 uzoraka), Frankovka (13 uzoraka), Cabernet sauvignon (9), miješane crne (8), a ostale sa po četiri, tri i dva uzorka (Zweigelt, 4), Portugizac i Syrah (3) i Merlot (2) ukupno 488 bijelih i 61 crnih vina.
Što reći o bijelim vinima? Uzevši u cjelini bila su ona vrlo dobra, na što ukazuje i veliki broj dodijeljenih nagrada, Od najbrojnije skupine, Miješanih bijelih vina, većinu je krasio vrlo dobar vanjski izgled, slabije ili jače naglašena slamnato žuta boja izraženog zelenog refleksa. U okusu su se vina razlikovala. Neka su bila potpuno suha, a prirodna svježina isticala im je voćnost. Druga su pak s umjerenim ostatkom neprovrela sladora imala uravnotežen okus. Previsoki ostatak šećera u vinu, pogotovo u uzorcima siromašnog aromatskog profila, nije oduševljavao. Od 97 uzoraka Graševina, zlatom i srebrom bila su nagrađena vina, koja su već u ovoj ranijoj fazi razvoja vanjskim izgledom, uravnoteženim odnosom mekoće i svježine, uz intenzivniju ili umjereniju voćnu aromu, ukazivala na moguću harmoničnost. Među vinima Chardonnaya (59 uzoraka) od kojih su jedni bili potpuno suhi, a drugi s većim ili manjim ostatkom šećera, aromatski je profil u vrijeme kada su se ocjenjivali, bio dosta suzdržan, što se je djelomično odrazilo i u postignutim ocjenama. Pogotovo je to došlo do izražaja u vinima Rajnskog rizlinga kojima treba vremena da se međusobno povežu i usklade svi sastojci. Siromaštvo aroma u Sauvignonima razočaralo je ocjenjivače. Možda je uzrok tomu bio manjak vlage u zraku, koja je po nekim istraživačima neophodna za razvoj mirisnih tvari u kožicama te sorte. Od 25 ponuđenih uzoraka samo su jedan ocjenjivači nagradili zlatnim odličjem. Suprotno tomu, aromatične sorte Muškat žuti i Traminci odlikovali su se profinjenim, svojstvenim aromama koje su izvanredno upotpunjavale nadasve skladan i dobro uravnotežen odnos slasti i svježine vina. Svjedoče tomu i postignute ocjene: od sedam ponuđenih Muškata, šest ih je zlatnih, dok su se četiri od ocijenjenih šest Traminaca pozlatili.
Vrlo dobrom kakvoćom odlikovala su se vina Pinota bijelog i sivog. Najugodnije iznenađenje priredili su ocjenjivačima uzorci obojenih - crnih vina. U dosadašnjim iskustvima rijetko je koje obojeno vino oduševljavalo bilo vanjskim izgledom bilo okusom. Ovoga su se puta ponuđena vina odlikovala lijepim rubinsko crvenim, kao i dubokim tamnim rubinskim bojama. Bila su ona dobro strukturirana, a o postignutoj ravnoteži – slast-svježina-oporost - prerano je govoriti, premlada su još, trebaju dozrijevati, no potencijala imaju, treba s njima dalje pažljivo postupati. Očito vinari pažljivo prihvaćaju tehnologiju proizvodnje obojenih vina i klimatski uvjeti u prošloj godini su im pri tome pomogli. Svim vinarima i organizatorima Izložbe zahvaljujemo i srdačno čestitamo!
U ime članova Komisije i u svoje ime potpisuje,
Dubravka Premužić
